Serijski uspjeh

10. 11. 2022.

 

 

• Najbolji automobil u kategoriji do 50.000 €[1]: nova Astra i Astra Sports Tourer predvodnici su na tom području

• „Govori sama za sebe”: Opel je osvojio nagradu „Zlatni volan” treći put zaredom

• Jubilarna pobjeda: ovogodišnja je nagrada 20. „Zlatni volan” za Opel

 

 

Rüsselsheim.  Nova Opel Astra osvojila je nagradu „Zlatni volan 2022.” Također i prvi put elektrificirana kao plug-in hibrid, Astra s 5 vrata i Sports Tourer uvjerila je čitatelje časopisa AUTO BILD i BILD am SONNTAG, kao i stručni žiri. Najnovija generacija popularnog automobila kompaktne klase njemačkog proizvođača automobila pobijedila je snažnu konkurenciju i osvojila jednu od najprestižnijih nagrada u automobilskoj industriji kao „Najbolji automobil do 50.000 €”¹.

 

Istovremeno, Opel slavi iznimnu seriju uspjeha s novom Astrom. Uz „Zlatni volan 2022.”, proizvođač je prvi put „trostruko” pobijedio: treći put zaredom nagrada je dodijeljena Opelu. Godine 2020., Opel Corsa-e^[2] osvojila je prestižnu nagradu, a prošle godine Opel Mokka-e^[3]. Također, trenutačna je nagrada već 20. „Zlatni volan” za Opel.

 

„Zaista smo pogodili s novom Opel Astrom”, izjavio je glavni izvršni direktor Opela  Florian Huettl na svečanoj dodjeli nagrade „Zlatni volan 2022.” u Axel Springer Hausu u Berlinu. „Naša najnovija generacija kompaktne klase nije samo uvjerljiva, već i uzbudljiva, posebice kao plug-in hibrid. Jako nam je drago da su to prepoznali čitatelji časopisa AUTO BILD i BILD am SONNTAG, stručni žiri i urednički tim.”

 

„Nova je Astra uzburkala kompaktnu klasu jer ima mnogo kvaliteta koje su potrebne za uspjeh u tom segmentu. Veliki zaslon, razuman volumen prtljažnika i izbor različitih pogona – sve to na jednoj platformi. A ako vas to nije uvjerilo, samo morate probati ergonomska sjedala”, izjavio je Tom Drechsler, glavni urednik i glavni direktor AUTOMOTIVA grupacije BILD.

 

Obraćanje pažnje na detalje: Astra ujedinjuje odvažan i besprijekoran dizajn s vrhunskim tehnologijama

 

Vjerna motu „Nova Astra govori sama za sebe”, najnovija generacija Astre i Astre Sports Tourer nije samo dinamičnija nego ikada prije, već i sasvim novim licem, Opel Vizorom te potpuno digitalnim, intuitivnim kokpitom Pure Panel postavlja nove standarde u kompaktnoj klasi. Vrhunske tehnologije u novoj Astri uključuju najnoviju evoluciju prilagodljivih svjetla Pixel Light Intelli-Lux LED^® s ukupno 168 LED elemenata. Izvanrednu udobnost pružaju ergonomska sjedala s AGR certifikatom. Uz izlaznu snagu sustava od 133 kW / 180 KS i snažnim okretnim momentom od 360 Nm, elektrificirani plug-in hibrid Astra također je i veoma zabavan za vožnju (WLTP potrošnja goriva[4]: 1,1 – 1,0 l / 100 km, emisije CO₂ 24 – 23 g/km; zajedno). Model s 5 vrata ubrzava od nula do 100 km/h u samo 7,6 sekundi. Astra je zato prvi put lokalno bez emisija.

 

Opel i „Zlatni volan”: 20 pobjednika iz Rüsselsheima

 

Opel Astra posljednji je u nizu ponosnih Opelovih dobitnika „Zlatnog volana“. Nagradu, koju od 1976. dodjeljuje časopis BILD an SONNTAG nakladničke kuće Axel Springer (od 2009. u suradnji s časopisom AUTO BILD), njemački je proizvođač automobila osvojio 20. put. Opel Senator A započeo je pobjednički niz 1978., samo dvije godine nakon osnivanja nagrade.

 

Na putu do dodjele „Zlatnog volana“ uvijek najprije glasuju čitatelji časopisa AUTO BILD i BILD am SONNTAG. Oni glasuju o novim automobilima i time odabiru svoje favorite u svakoj kategoriji za finale. Stručni žiri istaknutih novinara, vozača utrka i automobilskih stručnjaka zatim na trkalištu DEKRA Lausitzring u Njemačkoj ocjenjuje finaliste prema kriterijima koji se temelje na metodi testiranja automobila časopisa AUTO BILD.

 

 

1978. – Opel Senator A: prvi „Zlatni volan”

 

Godine 1978. brand s munjom osvojio je svoj prvi „Zlatni volan” s Opel Senatorom. Predstavljen na sajmu IAA u rujnu 1977., Senator je bio nasljednik legendarnih modela Kapitän, Admiral i Diplomat i bio je Opelov vrhunski model sve dok nije završio svoju karijeru 1993. Godine 1978. Senator je bio dostupan s tri različita motora – jedinicom od 2,8 litara sa 103 kW / 140 KS, jedinicom od 3,0 litre sa 110 kW / 150 KS i vrhunskim motorom od 3,0 litre sa 132 kW / 180 KS.

 

1979. – Opel Kadett D: nagrađivano čudo prostora

 

Godinu dana poslije, Opel se vratio na vrh. Kadett D iz 1979. prvi je Opelov automobil kompaktne klase s pogonom na prednje kotače i donio je drugi „Zlatni volan” za to društvo. Zahvaljujući poprečno postavljenim motorom i nedostatkom okna propelera, putnicima je nudio dovoljno prostora usprkos kompaktnim dimenzijama i činjenici da je 126 mm kraći od svog prethodnika. Uz prostrani karavan s prtljažnim prostorom obujma do 1.425 litara, Opel je nudio dvije različite fastback verzije. U siječnju 1983. slijedio je sportski Kadett GTE, s najvećom brzinom od 187 km/h, opremljen četverocilindarskim motorom obujma 1,8 litara koji je razvijao 115 KS.

 

1981. – Opel Ascona C: dobre stvari dolaze u troje

 

Godine 1981. red je bio na Opel Asconi C da osvoji nagradu za proizvođača automobila sa sjedištem u Rüsselsheimu. Bio je to prvi Opelov automobil srednje veličine s pogonom na prednje kotače i bio je dostupan kao limuzina i karavan. Raspon pogonskog sklopa za Asconu C sastojao se od benzinskih motora u rasponu od 1,3 do 1,6 litara i dizelskog motora od 1,6 litara.

 

1982. – Opel Corsa A: mali automobil, golemi utjecaj

 

Samo 12 mjeseci poslije, 1982. sasvim je novi Opelov model poharao nagradom „Zlatni volan” – Corsa A. Opelov prvi mali automobil imao je male proporcije i kratku duljinu od samo 3,62 metra. Imao je odvažne lukove kotača poput automobila za reli i iznimno nizak koeficijent otpora od 0,36. Vrhunac je bila Corsa GSi od 72 kW / 98 KS. Ponuda verzija s 2 i 4 vrata nadopunjena je 1985. s dodatnim popularnim modelom s 5 vrata. Corsa A postala je visoko cijenjeni i popularan model s 3,1 milijuna izrađenih jedinica.

 

1984. – Opel Kadett E: još jedan dobitnik kompaktne klase

 

Pet godina nakon što je prvi put osvojio „Zlatni volan”, Kadett se ponovno popeo na prijestolje sa svojom novom generacijom lansiranom 1984. Drugi Kadett s pogonom na prednje kotače, koji se proizvodio od 1984. do 1991., bio je apsolutni pobjednik i ponio je titulu „Automobila godine” 1984. Osim toga, Kadett je proglašen i prvakom aerodinamike. Sportski GSi, čiji Cd iznosi 0,30, zadivio je stručnjake jer je čak i uobičajena limuzina s 5 vrata postigla senzacionalnu vrijednost od 0,32. Prvak aerodinamike ukupno je prodan 3,78 milijuna puta.

 

1987. – Opel Senator B: glatki pobjednik

 

Opel Senator B također je uspio ponoviti uspjeh svog prethodnika. Nastao na temelju Opel Omege s pogonom na stražnjim kotačima, nova perjanica sadržavala je motore sa šest cilindara s glatkim motorom od 3,0 litre i snagom od 115 kW / 156 KS. Mogli ste postaviti kovanicu na rub motornog prostora i kovanica ne bi pala kad se motor pokrene. Poslije je predstavljena verzija s četiri ventila motora sa šest cilindara s Dual-Ram varijabilnim usisnim sustavom i snažnih 150 kW / 204 KS.

 

1990. – Opel Calibra: pobjeda prvaka

 

Istinski prvak osvojio je „Zlatni volan” 1990: Coupé koji oduzima dah s rekordnim koeficijentom otpora od 0,26! Calibra je bila dostupna sa snažnim motorima u rasponu od 85 kW / 115 KS do 150 kW / 204 KS. Opel Calibra Turbo s pogonom na sva četiri kotača i ubrzanjem od 0 do 100 km/h u samo 6,8 sekundi bio je šećer na kraju. V6 motor sa 125 kW / 170 KS zaokružio je ponudu. U motornim sportovima, Calibra V6 uzela je krunu touring automobila osvojivši ITC 1996.

 

1994. – Opel Omega B: Veliki automobil odnosi zlato

 

Drugo izdanje Omege ostavilo je poseban dojam na žiri. Dinamički dizajn, obilan prostor i novi V6 motori s aluminijskim glavama cilindra i do 155 kW / 210 KS zadivili su stručnjake. Novi sustav zračnih jastuka osigurao je visoku razinu sigurnosti za sve osobe u automobilu. Verzija karavana mogla se pohvaliti beskonačnim kapacitetom teretnog prostora, što ju je činilo idealnim automobilom kako za obitelji, tako i za obrtnike, dok je verzija limuzine ocijenjena kao reprezentativna poslovna limuzina.

 

1995. – Opel Vectra B: ogledalce, ogledalce na vratima

 

Najatraktivnije značajke Opel Vectre bili su aerodinamički oblikovani retrovizori koji su formirali harmoničnu jedinicu s prednjim dijelom automobila – značajku kojoj žiri „Zlatnog volana” jednostavno nije mogao odoljeti. Vectra je također pobijedila zbog svojih novih i učinkovitih benzinskih motora u rasponu od 1,6 do 2,6 litara sa snagom od 55 kW / 75 KS i 125 kW / 170 KS. Svoj debi proslavili su i dizelski motori s izravnim ubrizgavanjem sa zapreminama u rasponu od 1,7 do 2,2 litara, rezultirajući izvanrednom potrošnjom.

 

1999. – Opel Zafira A: umjetnik sa sedam sjedala koji se brzo mijenja

 

Tko ga je izumio? Opel! Da, kompaktan furgon koji se od potpunog vozila sa 7 sjedala može u trenu pretvoriti u transportera s impresivnim maksimalnim obujmom teretnog prostora (1.700 litara maks.) bez uklanjanja ijednog sjedala potekao je iz Rüsselsheima. Formula se zove Flex7 i pomogla je Zafiri da osvoji „Zlatni volan” 1999. Zahvaljujući genijalnom konceptu, sjedala nestaju u pod vozila kad je potrebno. Fleksibilno čudo prostora također zadivljuje kompaktnim dimenzijama i izvanrednom dinamikom vožnje.

 

2002. – Opel Vectra C: glavni električar

 

Treća generacija Vectre uspješno je obranila naslov koji je osvojio njezin prethodnik, ponovno osvojivši zlato. Novi automobil srednje veličine ušao je u elektroničko doba, povezao svoje sustave putem CAN (Controller Area Network) busa umjesto žičane mreže i uveo upravljanje na elektrohidraulički pogon. Snaga benzinskih i dizelskih motora bila je u rasponu od 74 kW / 100 KS do 206 kW / 280 KS sa zapreminama od 1,6 do 3,2 litre. Godine 2004. Opel je opremio Vectru i aktivnim ovjesom IDS Plus s neprestanom kontrolom prigušivanja (eng. Continuous Damping Control, CDC), što je osiguralo da se prigušivači prilagode prevladavajućoj situaciji vožnje.

 

2005. – Opel Zafira B: upotpunjuje zlatnu desetku

 

Druga generacija Zafire nastavila je postavljati standarde daljnjim razvojem sustava sjedala Flex7 te ponovno osvojila „Zlatni volan”. Osim toga, klasificirana je i kao najbrži furgon na planeti kada je OPC verzija snage 177 kW / 240 KS dovršila krug na stazi Nürburgring Nordschleife za 8:54:38 minuta. 240 konjskih snaga ispod poklopca motora i izvanredan sustav upravljanja učinkovitošću pomogli su postići ovo rekordno vrijeme.

 

2009. – Opel Astra J: kompaktni dizajnerski automobil

 

Godine 2009. Astra J, istinski dizajnerski automobil, slijedio je čudo prostora Kadetta D i prvaka aerodinamike Kadetta E, osiguravši Opelu treći naslov „Zlatnog volana” u kompaktnoj klasi. Astra je slijedila novu Opelovu filozofiju dizajna „Umjetnička skulpturalnost susreće njemačku preciznost”. Osim toga, Astra J sadržavala je i moderne sustave pomoći, primjerice Opel Eye i sustav svjetla AFL+ kojim se može vidjeti iza uglova. Prilagodljiva tehnologija FlexRide pomogla je u prilagodbi prevladavajućoj situaciji vožnje i osobe na prednjim sjedalima mogle su uživati u vožnji u sjedalima s AGR certifikatom (Kampanja za zdrava leđa).

 

2010. – Opel Meriva B: tako pametna, tako kompaktna

 

Zafirina mala sestra osvojila je zlato 2012. s Merivom B, naglasivši Opelovu stručnost u proizvodnji furgona. Žiri je bio uvjeren svestranim FlexSpace sustavom stražnjih sjedala i inovativnim sustavom stražnjih vrata koja se otvaraju unatrag. Sustav FlexDoors omogućuje jednostavan pristup sjedalima za djecu straga te osigurava udoban ulazak i izlazak za visoke putnike. Portfelj motora nudio je dovoljno snage, istovremeno smanjujući potrošnju zahvaljujući štednji i turbo punjenju. Snaga je bila u rasponu od 55 kW / 75 KS do 103 kW / 140 KS.

 

2012. – Opel Zafira Tourer: salon na kotačima

 

Zafiri se pridružila premium verzija – Zafira Tourer, koja je odmah osvojila još jedan „Zlatni volan”. Uz fleksibilnu unutrašnjost, ova je pridošlica impresionirala prostranom udobnošću, panoramskim staklenim krovom i inovacijama kao što su kontrola brzine na temelju radara i Upozorenje na frontalni sudar.

 

2015. – Opel Astra K: kvantni skok

 

Astra K temeljila se na potpuno novoj laganoj arhitekturi vozila, pokretali su je isključivo ultra moderni motori i omogućavala je izvanrednu povezivost, npr. putem integracije pametnog telefona. Astra je također nastavila Opelovu tradiciju predstavljanja značajki koje su prethodno bile poznate samo u višim segmentima u kompaktni segment. Sve je to rezultiralo „Zlatnim volanom” 2015.

 

2017. – Opel Ampera-e: prvak u električnom dosegu

 

Opel Ampera-e ostavlja konkurenciju iza sebe svojim ubrzanjem poput sportskog automobila i daleko najduljim električnim dosegom u svom segmentu. Jednim punjenjem litij-ionske baterije od 60 kWh doseže se udaljenost do 520 kilometara u skladu s novim europskim voznim ciklusom (NEDC). Opel Ampera-e impresionira i kada se testira približno profilu brzine definiranom u WLTP⁵ (Worldwide Harmonized Light-Duty Vehicles Test Procedure) voznom ciklusu (skraćeni postupak testiranja): na temelju ovog razvojnog testa, inženjeri procjenjuju kombinirani WLTP⁵ doseg od 380 kilometara. Ampera-e ubrzava od nula do 50 km/h u samo 3,2 sekundi. Osim toga, Ampera-e duga 4,16 metara nudi i mnoštvo prostora za do pet putnika plus prostor prtljažnika od 381 l (1.274 l kada se spuste sjedala).

 

2020. – Opel Corsa-e: elektrificirani bestseler

 

Sa šestom generacijom Corse najprodavaniji mali automobil postao je električni. Zahvaljujući bateriji od 50 kWh, Corsa-e može prijeći do 353 kilometra na jednom punjenju (prema ispitnom ciklusu WLTP[5]) i stoga je primjerena za svakodnevnu upotrebu. Ima mjesta za pet putnika, a čak i osnovna izvedba dolazi s brojnim visokotehnološkim sustavima pomoći vozaču.

 

2021. – Opel Mokka-e: odvažna, besprijekorna, netipična, lokalno bez emisija

 

Opel Corsu-e naslijedila je Opel Mokka-e kao dobitnik „Zlatnog volana“³. Zahvaljujući licu branda Opel Vizor izvana i potpuno digitalnoj ploči s instrumentima Pure Panel iznutra, ovaj odvažan i besprijekoran SUV ostavlja savršen dojam već na prvi pogled. Osim toga, potpuno električna Mokka-e ima doseg do 338 kilometara (prema WLTP⁵-u) bez zaustavljanja radi punjenja i bez lokalnih emisija.

 

2022. – Opel Astra L: dizajnerska izjava s tehnologijama budućnosti

 

Nova Opel Astra postigla je duplu trojku na „Zlatnom volanu 2022”. Najnovija generacija Astre treća je uzastopna dobitnica ove prestižne nagrade. Istovremeno, Opel je pobijedio treću godinu zaredom. Dizajn nove Astre i Astre Sports Tourer odvažan je i besprijekoran, od Opel Vizora na vanjskoj strani do potpuno digitalnog kokpita Pure Panel. Tu su također i vrhunske tehnologije koje vožnju čine sigurnijom i udobnijom. Osim toga, pogonski sklopovi Astre nove generacije prikladni su za budućnost. Opelov popularni kompaktni automobil dostupan je kao plug-in hibrid od početka prodaje, a sljedeće godine kupci će imati i širi izbor pogonskih sustava uz električnu verziju Astre s baterijom.